Kada govorimo o mentalnom zdravlju, zapravo govorimo o načinu na koji pojedinac ostvaruje svoje potencijale, kao i načinu na koji se nosi sa životnim stresovima kojima smo svi izloženi te sposobnošću da bude produktivan i da radi. Ukratko mentalno zdravlje je ono što nam pomaže da se ostvarimo i vodimo sretan, zdrav i ispunjen život. Naravno, ne reagiramo svi jednako na stresove i na stresne situacije. Već kod djece možemo primijetiti da su neka otpornija na stresove, a neka manje otporna, stoga možemo zaključiti da je emocionalna otpornost bitan čimbenik mentalnog zdravlja. Možemo primijetiti da postoje djeca koja dolaze iz iznimno disfunkcionalnih obitelji, međutim ipak su uspjela razviti uravnoteženu i funkcionalnu osobnost te postići zavidan nivo mentalnog zdravlja. Po drugoj strani postoje i ona djeca koja pod utjecajem minimalnih stresova iz okoline razvijaju određene poteškoće. No ono što je važno znati je da, iako se rađamo sa određenom emocionalnom otpornošću, ono što možemo kroz život naučiti su socijalne vještine, kao i različiti načini kako se nositi sa stresom, jer to je ono što bitno utječe na psihosocijalni razvoj djeteta i na razvoj njegove osobnosti, a posljedično i na samo mentalno zdravlje. I upravo u tome vidim važnost ranih preventivnih programa u koje bi bilo dobro da su uključena već i vrtićka djeca, ali i školska djeca i mladi. Na taj način bi se radilo na prevenciji razvoja različitih poremećaja, a posljedično i na samom mentalnom zdravlju. Jer upravo je mentalna higijena pojam koji je usko povezan sa samim mentalnim zdravljem, a to je način na koji se brinemo o svojem mentalnom zdravlju. Rani preventivni programi s ciljem prevencije razvoja različitih poremećaja su definitivno jedan od načina na koji bi bilo dobro brinuti o mentalnom zdravlju naših najmlađih, odnosno naših budućih generacija. No čini mi se da bi to zaista mogla biti jedna zasebna tema: kako i na koji način osmisliti određene programe i kako raditi s djecom i mladim ljudima s ciljem prevencije različitih poremećaja…
Ono što je važno za istaknuti je da smo upravo mi ti koji imamo moć i koji određujemo kakvo će biti naše mentalno zdravlje. A postoje različiti načini na koje možemo brinuti o njemu. Osobno sam mišljenja da je jedan od zasigurno najvećih neprijatelja našeg mentalnog zdravlja, to da nismo prisutni u trenutku “ovdje i sada”, na način da se ili krivimo zbog prošlosti ili brinemo zbog budućnosti…
Kako brinuti o svojem mentalnom zdravlju, odnosno kako ga poboljšati?
- “Ovdje i sada”
Kada govorimo o mentalnom zdravlju jedna od po meni bitnijih stvari je da su naše misli u trenutku koji se upravo događa, u sadašnjosti, odnosno “ovdje i sada”. Dosta često upadnemo u zamku kada su naše mislim konstantno u žaljenju za prošlošću i/ili brizi za budućnošću, odnosno ili smo depresivni zbog prošlosti i/ili anksiozni zbog budućnosti. Pri čemu zaboravljamo primijetiti stvari koje se trenutno oko nas događaju i to je po meni najveći neprijatelj našeg mentalnog zdravlja. Kada živimo u budućnosti i/ili prošlosti, dosta često govorimo o jednom začaranom krugu, u kojem ljudi već godinama žive na određeni način i naučili su žaliti za prošlošću i/ili se brinuti zbog budućnosti. Problem je što kada smo u tom začaranom krugu, većinom imamo osjećaj da ne znano drukčije, a veliki je broj i onih koji imaju osjećaj da se drukčije niti ne može. U slučaju da ste se prepoznali, odnosno da ste zapeli u tom začaranom krugu prošlosti i budućnosti, a vaša pokušavana rješenja ne donose nikakve rezultate, uvijek je dobro posavjetovati se sa stručnom osobom. Jednako tako postoje i vježbe, odnosno trening savjesnosti koji nam pomaže da naučimo biti u trenutku “ovdje i sada”. A kada primjetimo da si počinjemo pričati priče o prošlosti za kojom žalimo i/ili priče o strašnoj budućnosti, uvijek se možemo probati koncentrirati na svoje disanje. Disanje je pojava koja se događa nesvjesno i “ovdje i sada” i ponekad je dobro svoje misli i svoju pažnju usmjeriti na disanje kako bismo izašli iz prošlosti i/ili budućnosti. Možemo se skoncentrirati na izdisaj i udisaj te se upitati kako se pri tome osjećamo. Ujedno svoju pažnju i svoje misli možemo probati usmjeriti i na svoja osjetila, pa se zapitati što je to što vidimo u svojoj okolini, što čujemo, što dodirujemo, što nam miriši te kakav nam je okus u ustima. Pažnju i misli možemo probati usmjeriti i na sve one stvari koje trenutno radimo, pa tako npr. možemo početi promatrati što se sve događa dok šećemo i što sve vidimo oko sebe, te ćemo primijetiti iznimno puno stvari koje inače ne bi vidjeli. Ako kuhamo ili recimo nešto popravljamo, obratimo pažnju na ono što kuhamo i vidjet ćemo kako postajemo svjesni sitnica koje većinu svojeg vremena obavljamo mehanički, dok u glavi vrtimo u krug stalno jedne te iste priče koje si pričamo, priče od kojih se osjećamo loše, koje nam uzrokuju stres i s kojima si podižemo razinu kortizola, hormona stresa. Te priče su vodeći neprijatelj našeg mentalnog zdravlja. A kao odgovor na napetost tijela i stres, uvijek možemo probati vježbati zadržavanje daha koliko god možemo, a tu istu vježbu bi bilo dobro ponoviti više puta, jer na taj način aktiviramo parasimpatički dio mozga, koji je između ostalog, zaslužan i za opuštenost. Ukratko, postoje različite vježbe disanja, svjesnost i meditacije, koje nas mogu vratiti u trenutak “ovdje i sada”, ali bi bilo dobro redovito ih prakticirati, da postanu sastavni dio našeg života, jer njihovim vježbanjem mijenjamo i živčane strukture u svojem mozgu, koje utječu na naše mentalno zdravlje. A i joga je jedna od vodećih vježbi koja uvelike utječe na naše psihofizičko zdravlje. No, važno je zapamtiti da zapravo svako sam za sebe najbolje osjeća i zna što mu odgovara i što je ono što ga potiče na promjenu.
- Slušati svoje tijelo
Kada govorimo o mentalnom zdravlju, iznimno važno je naučiti slušati svoje tijelo i što je to što nam ono govori. Ljudi koji su u doticaju sa svojim tijelom su svjesni što se s njima događa, bilo to pozitivno ili negativno, te svoju energiju ulažu u rješavanje postojećih teškoća prije pojave bilo kakvih simptoma. Recimo npr. kada dođe do pojave paničnih napada, ljudi više nisu svjesni što se s njima događa i na jedan pogrešan način tumače tjelesne simptome. Onda recimo kod poteškoća s debljinom, osobe u većini slučajeva nisu svjesne svojih osjećaja i/ili si ne daju za pravo izraziti ih te ih skupa sa hranom “jedu”, itd… Velika većina naših teškoća i problema s kojima se suočavamo upravo i proizlazi iz toga da smo nekada davno ili možda i ne tako davno, zaboravili slušati što nam to naše tijelo govori, što je to s čime trenutno nismo zadovoljni u našem životu. Jer upravo smo mi ti koji znamo što je za nas problem, kako je on nastao te kako ga se može riješiti. Postoje brojni načini kako ponovno doći u doticaj sa svojim tijelom, a neki od njih su definitivno meditacija, joga ili recimo hipnoterapija. Oni nam pomažući 7da uđemo u trans u kojem ćemo aktivirati svoje unutarnje, možda i zaboravljene snage. A u trenutku kada imamo osjećaj da naša rješenja ne djeluju, onda bi zasigurno dobro bilo potražiti stručnu pomoć.
- Što nas čini sretnim
Da bi vodili ispunjen život s kojom smo zadovoljni, da bismo ostvarili svoje potencijale, da bi došlo do samoaktualizacije, bilo bi dobro osvijestiti što je to što nas čini sretnim, pri čemu je važno znati da nas sretnima ne čine iste stvari, iako postoje neki društveni normativi, neka društvena uvjerenja koja nam govore što je to što bi nas trebalo činiti sretnima. Važno je da pogledamo unutar sebe, jer ne postoje dvije osobe koje iste stvari čine sretnima. A osvještavanje onoga što nas čini sretnim je put ka sretnom, zadovoljnom i ispunjenom životu, u kojem smo ostvarili svoje potencijale. Ukratko, to je put ka mentalnom zdravlju. - Vježbanje zahvalnosti
Koliko često se zapravo ulovimo u negativnim pričama u svojoj glavi? Koliko zapravo malo vremena posvetimo onom dobrom i onom što nas čini sretnim, onom na čemu smo zahvalni u svojem životu. To može biti naša obitelj, naši roditelji, naš partner, naša djeca, to može biti sunčan ili kišni dan, ukusni obrok, itd. To može biti sve ono što nas veseli. I upravo je to jedan odličan način za podignuti kvalitetu svojeg mentalnog zdravlja, odnosno odličan način
za doći do mentalnog zdravlja uopće. Vježbanje zahvalnosti možemo prakticirati na način da se svaki dan, u više navrata sjetimo stvari na kojima smo zahvalni, a to je i način na koji ćemo početi opažati te stvari. Osjećajem sreće i zadovoljstva zbog sunčanog dana možemo zamijeniti priče o budućnosti i prošlosti u našoj glavi, a time ćemo potaknuti dobro raspoloženje, što je zasigurno jedan od boljih puteva ka mentalnom zdravlju. - San
Kvalitetan san je iznimno bitan za mentalno zdravlje, jer kada tijelo proizvodi premalo melatonina, hormona koji utječe na spavanje, odnosno kada nismo dovoljno naspavani, to posljedično može uzrokovati pad koncentracije, umor, anksioznost, depresiju, itd… No svakom se tu i tamo dogodi da možda koju noć i loše spava. Problem je kada je loše spavanje i/ili nespavanje kronično stanje, zbog kojeg se posljedično borimo sa gore navedenim teškoćama. San je spontana pojava, stoga je to i najčešće zamka u koju većina ljudi upada. Čim počnemo misliti kako moramo zaspati i/ili kako nećemo moći zaspati, automatski smo onemogućili da se san dogodi spontano, što posljedično znači da se niti ne može dogoditi. I upravo način na koji pokušavamo riješiti određenu teškoću, postaje problem koji moramo rješavati. Ali jednako tako i razmišljanje o brigama, problemima i određenim akcijama koje moramo poduzeti sljedeći dan ili nekad u budućnosti, može utjecati na lošu kvalitetu sna, kao i na samo nespavanje i mogućnost da zaspimo. Tu bi mogle pomoći različite vježbe meditacije, vježbe svjesnosti, kao i vježbe disanja. Njihova svrha je omogućiti da se san dogodi spontano. Pa tako svoju pažnju možemo recimo usmjeriti na disanje, dok misli premještamo s jednog dijela tijela na drugi, krećući od glave pa sve do nožnih prstiju, osvještavajući na taj način pojedine dijelove tijela.
- Nahraniti mozak
Kada govorimo o mentalnom zdravlju trebamo znati da je važno da kontinuirano hranimo svoj mozak, a to ćemo najlakše učiniti učenjem novih stvari. E sad, što je to što ćemo mi učiti, što je to što nas interesira i veseli, zapravo je individualno i varira od osobe do osobe. Neki od načina na koje možemo nahraniti naš mozak su čitanje i učenje, ali jednako tako i učenje nekih novih vještina i tehnika, kao npr. možda pletenje, itd… Važno je da sami vidimo što je to što nam odgovara i s čime se mi osjećamo ugodno i korisno. Jer jednako kao što treniramo svoje tijelo i posvećujemo svoje vrijeme fizičkom zdravlju, jednako tako je
potrebno i trenirati svoj mozak, jer je to jedan od boljih puteva ka mentalnom zdravlju. - Tjelesna aktivnost
Tjelesna aktivnost je iznimno bitna pri postizanju, ali i održavanju samog mentalnog zdravlja. Kod tjelesne aktivnosti naš organizam, između ostalog, ispušta dopamin te smo automatski opušteniji i sretniji. Mnogo ljudi se upravo na taj način i nosi sa stresom i zahtjevima ubrzanog načina života. Ne mora to nužno biti organizirani tip vježbanja. Veliki broj ljudi je sve više počeo prakticirati šetnje ili recimo jogu, što bi i sama preporučila kao iznimno dobar način za postizanje mentalnog zdravlja. Sama joga recimo poboljšava psihofizičko stanje našeg organizma, te kao cjelovita vježba utječe ne samo na naše tijelo, nego i na naš um. No pri odabiru tjelesne aktivnosti je važno znati da će svatko za sebe sam najbolje odabrati koja mu aktivnost u kojem periodu života najbolje odgovara. Isto tako ćemo osjetiti kako nam u nekom periodu života više odgovaraju lakše meditativne vježbe, dok nam u drugom bolje pašu recimo aerobne vježbe. Pri tome je iznimno važno da naučimo slušamo svoje tijelo, koje će nam reći što nam je u određenom trenutku potrebno. A jednako tako je važno i da postanemo svjesni kako bi tjelesna aktivnost, koja god da nam odgovara, trebala zapravo postati stil našega života, jer je upravo je to jedan od boljih načina brige o svojem mentalnom zdravlju. Nije bezveze izreka: “U zdravom tijelu zdrav duh .” - Prehrana
Bez zdrave prehrane, nema ni mentalnog zdravlja. No što to znači i koja je prehrana dobra za nas? Koja je to hrana dobra za naš mozak? Je li to hrana koja potiče pozitivne aktivnosti u našem mozgu? Današnje prehrambene teorije savjetu različite načine prehrane koji su ponekad kontradiktorni, a u moru tih različitih prehrambenih teorija, zapravo se pitamo koja je onda ta koja je dobra, s obzirom da se sve one prezentiratiraju kao najbolje i kao najbolji načini brige o našem zdravlju, ali ne samo onom tjelesnom, već i mentalnom. Pitanje je kako odabrati pravu među njima, odnosno kako odabrati onu koja je prava za nas?! Jer svi smo mi individue i imamo različite potrebe, pa tako i naš organizam ima drukčije potrebe za određenim namirnicama i nutrijentima od nekog drugog. A bez obzira na različite prehrambene propagande, mišljenja sam da svatko od nas najbolje može sam za sebe vidjeti i odrediti što mu od hrane odgovara i u kojoj mjeri. Međutim postoji i ona hrana koja zasigurno negativno utiče na aktivnosti našeg mozga, pa samim tim i na naše raspoloženje a posljedično i na naše mentalno zdravlje, a to je, između ostalog i pretjerana uporaba šećera, alkohola i kofeina, kao i pretjerana uporaba industrijski prerađene hrane.
- Boravak u prirodi
Boravak u prirodi je jedna od stvari koje će zasigurno blagonaklono djelovati na naše mentalno zdravlje. Što smo više u prirodi i na svježem zraku, zasigurno ćemo se sve bolje i bolje osjećati i to je nešto što bi trebalo postati rutina u našem životu. Dok boravimo u prirodi bilo bi dobro da se usmjerimo na stvari koje nas okružuju, da osvijestimo krajolik, gdje se točno nalazimo, da počnemo opažati prirodne pojave, recimo rijeku kako teče, more koje šumi, valove koji se njišu, lišće koje šušti i leprša na povjetarcu, sunce koje sija, da vidimo svjetlosti i sjene koje se stvaraju te mnoge druge pojave koje će nam pomoći da budemo svjesni trenutka u kojem se nalazimo, trenutka “ovdje i sada”. - Odmoriti se od tehnike, mobitela, kompjutera
Živimo u vrijeme tehnike, mobitela i kompjutera, te su oni neizbježno sastavni dio našeg života. Poznato je da moderna tehnologija mijenja strukturu mozga, odnosno živčane veze u mozgu, pogotovo za vrijeme odrastanja, što nužno ne mora biti i nešto loše. Istraživanja pokazuju i kako današnje generacije imaju i bitno razvijenije vizualne sposobnosti, koje su posljedica uporabe različite tehnologije. No iako je tehnologija sastavni dio našega života, važno je znati napraviti odmak od iste, jer njezina prečesta uporaba može negativno utjecati na naše raspoloženje, kao i na samo mentalno zdravlje uopće. Dobro pitanje je kako to postići u ovom današnjem svijetu u kojem je tehnologija sveprisutna? Jedan od načina je da određeni dio vremena provedemo u socijalnim kontaktima, družeći se, da čim više boravimo u prirodi, da se naučimo međusobno povezivati na drukčije načine od onih koje nam diktira moderna tehnologija. Važno je za istaknuti da u svemu treba biti umjeren pa tako i uporabi moderne tehnologije, čak i kada je ona usko vezana za naš život kroz posao, treba naučiti napraviti odmak od nje.
Indijanska legenda plemena Cherokee govori kako u svakom čovjeku postoje dva vuka. Jedan vuk predstavlja sve ono dobro u čovjeku: dobrotu, plemenitost, blagostanje, empatičnost, pravednost, iskrenost, itd…, dok drugi predstavlja sve ono loše: mržnju, agresiju, napad, zavist, ljubomoru, itd… a unutar čovjeka vječito traje borba između ta dva vuka, te na kraju pobjeđuje onaj vuk kojeg hranimo… I to je zapravo priča o našem mentalnom zdravlju…
