Smisao blagdana bi trebao biti u okretanju sebi i dragim nam ljudima s kojima ćemo ih podijeliti. U osjećaju radosti i zajedništva dok stvaramo zajedničke uspomene. No, blagdani se nerijetko svedu na rasipanje novca na nepotrebne stvari koje rijetko koga uistinu razvesele. A da ne spominjemo pretjerivanje u pripremi hrane, koja umjesto užitka, postaje patnja.
Statistike pokazuju da je siječanj najdepresivniji mjesec u godini. Kako i ne bi bio, kada nas tada sustiže i na naplatu dolazi blagdansko ludilo – što zbog financijskog stresa od prevelikog trošenja, što zbog fizičke i emocionalne iscrpljenosti usljed silnih obaveza, priprema i događanja.
Blagdanska euforija ima dugu povijest, posebno kroz zimske festivale. U doba Rimskog carstva, Saturnalije – blagdan posvećen bogu Saturnu, slavljen od 17.do 23. prosinca – bile su razdoblje darivanja, gozbi i opuštanja, koje su prethodile današnjem Božiću. U 19. stoljeću, s razvojem kapitalizma i industrijalizacije, blagdani su postali komercijaliziraniji, osobito zahvaljujući popularizaciji darivanja kroz djela poput Dickensove Božićne priče. Modernu blagdansku euforiju dodatno je potaknuo razvoj marketinga u 20. stoljeću, uključujući Coca-Colinu interpretaciju Djeda Božićnjaka, koji je postao simbol blagdanskog veselja i potrošnje.
No, jesu li blagdani koje smo oblikovali kroz povijest pod utjecajem društvenih okolnosti, a koji nam stvaraju pritisak i nakon kojih se osjećamo loše, zaista blagdani kakve želimo?
Kako bi bilo da umjesto konzumerizma i težnje savršenstvu, blagdane počnemo promatrati kao vrijeme za sebe, za druge do kojih nam je stalo, vrijeme za zahvalnost i odmor. Tako možemo promijeniti svoju blagdansku priču i smanjiti stres blagdanske euforije.
Na kraju, izbor je na vama – hoćete li ove godine živjeti svoju blagdansku čaroliju ili blagdansku ludoriju!
